hernad

knowhow za krajnjeg korisnika

Ovo je nastavak članka OSS & money.

Kako smo ranije rekli, plan je da knowhow ERP bude u potpunosti otvoren software.

Nikakva "community" version.

Mi želimo praviti razlike na mjestu podrške. Software je slobodan. Koristite ga kako želite. Sa nama ili bez nas.

Podrška(*) je mjesto gdje se treba vršiti diferencijacija cijena.

Korisnik čiji se ERP sistem sastoji od 50 prodajnih mjesta, diskontom i 20 korisnika u LAN-u knjigovodstva će više plaćati za podršku nego korisnik koji ima jednu prodavnicu, bez obzira što koriste identičan software (parametar: veličina).

Korisnik koji kroz ERP prati tok proizvodnje će imati veće troškove podrške od korisnika koji se bavi prodajom usluga (parametar: kompleksnost).

OSS i specifična programska rješenja

Danas smo sa jednim našim klijentom napravili dogovor za realizaciju programskog rješenje koje  bi se radilo mahsuz za njih. 

Ova rješenja su uvijek problematična kod formiranje cijene. Svi troškovi padaju na naručioca iz jednostavnog razloga što se takvo rješenje ne može značajno dodatno valorizirati kod drugih klijenata.

Kod općih funkcija, koje se mogu prodati većem broju korisnika stvar se može podijeliti na projektovani broj korisnika. Ovdje nema ništa od podjele:

Procjena programer sahata, potrebnog vremena, sve to pomnožiti sa cijenom 1 programer/sahata ... i fljas.

Cifra je uvijek "žestoka". Kako su naručioci takvih poslova u pravilu naši najznačajniji klijenti, uvijek se trudim da to ne bude "žara". "Kradem" od cijene programer sahata, ali koliko god da "ukradem" ostane dovoljno da korisnik kaže:

Uh, može li to malo "niže" ? 

Može li se šta dodatno "ukrasti" kada je osnova za razvoj otvoreni software ?

Najčešće ne može.

U početnoj fazi razvoja ne može. Ali u fazi daljnje nadogradnje itekako može.

Evo kako je to moguće.

Firme koje imaju potrebe za ovakvim programskim rješenjima netom su veće firme i firme koje se intenzivno razvijaju.

Sopstveni IT sektor

Njihove potrebe stalno rastu. Uopšte nije isključeno da će te firme imati IT sektor.

Taj IT sektor može preuzeti ulogu tekuće podrške za svoj namjenski projekat. Iako to na prvi mah izgleda kao loša strategija za nas kao inicijalnog developera,  mislim da to nije tačno.

Uvijek se može doći do SLA(*) koji bi bio značajno umanjen u odnosu na standardni, a koji bi predvidio da, u slučaju da lokalni IT ne može riješiti samostalno zahtjev, to preuzme inicijani developer.

Angažman dodatnih resursa

Ako bih opisao najteže trenutke u djelovanju bring.out to su oni u kojima sam došao do tačke da kažem:

Ne mogu to isporučiti klijentu !

Bez obzira da li se radi o nepoštivanju ugovora ili novog zahtjeva, ovo je najveći problem za IT provajdera. 

Izvjesno je da ćeš izgubiti klijenta. Očigledno, u tim situacijama problem nisu pare, nego sposobnost da se u datom vremenu realizuje zahtjev korisnika.

Mogu slobodno reći da je ovo najjači motiv zbog koga sam "bring.out" vodio u smjeru provajdera otvorenog software-a.

Kako otvoreni software može riješiti ovaj problem ?

Riješiće ga tako što ću ja kao provajder unutar otvorenog community-ja puno lakše i jeftinije naći partnere sa kojima ću zajedničkim snagama riješiti zahtjev klijenta.

Zašto je to jeftinije nego li partnerski odnos na bazi zatvorenog software-a ?

Zato što je jeftinije:

1. Oba partnera okupljena oko otvorenog software-a poznaju platformu na kojoj baziraju posao
2. zapreke koje stvaraju pitanja "šta je moje", "šta je tvoje" značajno otežavaju realizaciju projekta. 
3. Dvije firme bez problema mogu funkcionisati kao jedan tim, jer ta iskustva komunikacije imaju kroz "open source" community.  Dva odvojena tima koja sarađuju nikada ne mogu postići takvu efikasnost

Dobar software

Na kraju, otvoreni projekat stvara okrućenje za angažman većih resursa.

U razvoju software-a se mnoge stvar rješavaju po principu "domino-efekta":  jedna poboljšana funkcija utiče na čitav projekat.

Meni treba vakav-'nakav eksport, vak'a-'naka funkcija

Čest odgovor developera je:

Uh to mi niko nije tražio. To mi je teško napraviti. A bilo bi i preskupo raditi za jednog klijenta.

U otvorenom projektu koji ima snažan community, puno je lakše naći onoga ko će naći rješenje za zahtjev korisnika.

Sve te aktivnosti vode DOBROM software-u.

Rezime

Da bi se ove prednosti postigle potrebno je oko projekta formirati snažan i zdrav community.

Zato se i "ubih" pišući o svemu ovome :)

---

(*) bos: Ugovor o podršci, eng: SLA - service level agreement