hernad

Na kraju semestra iz "Računarskih mreža" studenti dobijaju zadatak da izrade case study. To ove godine izgleda ovako(*):

Studentu se daje na volju da odredi konkretne dimenzije objekta koji se sastoji od dva istovjetna sprata prema gornjem tlocrtu.

Pored toga, dobili smo dokument "Primjer Case study-ja", da vidimo šta se od nas očekuje. Pregledao sam taj primjer, ali mi se tom prilikom pojavilo puno pitanja na koje ne znam odgovor.

Odlučio sam se obratiti asistentu(**):

From: Ernad Husremovic [hernad@bring.out.ba]
Sent: Thursday, March 03, 2011 5:24 PM
To: Asistent RM
Subject: Racunarske mreze, case study

Poštovani, krenuo sam sa izradom Case Study-ja iz RM-a.
Međutim, niz je pitanja kojima ne vladam da bih ovaj zadatak uradio kako treba. U stvari, vjerovatno bih sistemom "džonjenja" mogao doći do rezultata koji su prihvatljivi, ali onda izrada Case Study-ja gubi svoju svrhu.
Moguće je da ove stvari  u vježbama/workshop-ovima pišu, ali ja ništa slično nisam našao. U tom slučaju mi samo dajte reference pa ću se sam "boriti" sa ovim pitanjima.

Pregledajući primjer Case Study-ja došao sam do pitanja na koja ne znam odgovor:

1) između switch-a i router-a se koristi optika. Sigurno to ima smisla, ali zašto ? Kada se ide na tu varijantu, a kada možemo ići sa običnim UTP kablom ?

2) ... veza između router-a je ostvarena DCE kablom ... . DCE = data communication environment ? Kakav je to kabl? To je nešto specifično za Cisco-ovu opremu ?

3) Dostupni pool opreme. Ovdje se navodi isključivo Cisco oprema, kao da je Cisco jedini vendor. Međutim, mene više interesuju opće karakteristike uređaja na osnovu kojih bi uradio odabir. Naravno, ja mogu otići na internet i gledati data sheet pojedinih uređaja, ali bi bilo dobro napraviti neku opću kategorizaciju ili usporedne tabele srodne opreme različitih vendora. Ovo ipak nije Cisco akademija :)

U realnim situacijama ćemo uvijek gledti optimalan omjer cijena i karakteristika. Moja iskustva sa Cisco opremom su redovno: najskuplji :)

4) Prilikom projektovanja mreže, trebamo uzeti recimo internet koji će efikasno moći opslužiti određeni broj konekcija, i obezbjediti odgovarajuću propusnost. Na ovoj mreži od 4 sprata imamo recimo 200-njak računara koji trebaju imati internet pristup. Kako da biram internet router ? Kako da biram internet provajdera ? Sve su to pitanja koja mi se postavljaju, ali iskreno ne znam odakle bih krenuo.

5) Kabliranje - postoje li neke opće upute kako raditi kabliranje. Koje su dobre prakse u horizontalnom kabliranju ? Uz strop ili uz dno ? Ima ona električarska - elektro instalacija gore, slaba struja dole ? Nikad bez velike  potrebe ne idi sredinom kancelarije ili po podu ? To u ovom Case study-ju (pretpostavljam) i nije važno - neće promjeniti metražu potrebnog kabla, ali kakav sam ja projektant mreže ako takve stvari ne znam :)

6) Kabliranje, proračun dužine - imaju li neke preporuke na osnovu kojih ću efikasno proračunati potrebnu dužinu kablova. To ću raditi tako što ću svaki "položiti" kablove na tlocrtu sa aplikacijom koja zna utvrditi ukupnu dužinu kablova ? Imate li neku preporuku takve aplikacije ? Čuo sam da je MS Visio za te stvari dobar. Međutim, kako sam korisnik Linux-a volio bih da to radim na svom desktopu.  Gledao sam u ove svrhe Dia i Inkscape. Oni mi out-of-box ne nude ovakve stvari.

Uh al' sam se ispisao ... Izvinite na dužini, ali ja jednostavno ne znam kako Case study početi na pravi način.  U stvari, kada malo razmislim, ja sam počeo pripremu za na pravi način - naveo sam sebi pitanja koja prije konretnih operacija trebam "rastabiriti".
Nadam se da ćete mi dati smjernice da na ova pitanja odgovorim, tako da Case study-ju pristupim kao pravi projektant, a ne kao "podžonant" :)

Asistent mi je brzo odgovorio, na šta sam ja uzvratio slijedećim komentarom:

From: Ernad Husremovic [mailto:hernad@bring.out.ba]
Sent: Friday, March 04, 2011 11:22 AM
To: Asistent RM
Subject: Re: Racunarske mreze, case study
 
Poštovani kolega,
velika hvala na iscrpnim informacijama.
Jedino bih zamolio da bacite pogled na tačku 2). Naime, tu me interesuje način spajanja dva router-a. To je nešto što je od vendora do vendora različito ?
Ovim spajanjem dva router-a (sa prizemlja i prvog sprata) dijele upstream link - link internet provajdera ? Jesam li u pravu ?
Pozdrav,
Ernad

From: Asistent RM
To: "Ernad Husremovic" <hernad@bring.out.ba>
Sent: Friday, March 4, 2011 9:16:39 AM GMT +01:00 Amsterdam / Berlin / Bern / Rome / Stockholm / Vienna
Subject: RE: Racunarske mreze, case study
Postovani

> 1. Optika se koristi kada udaljenost prelazi max 100 m, a ne zeli se instalirati dodatno cvoriste. Optika ili ne odluka je onog koji dizajnira mrezu shodno troskovima i potrebama ( optika ima veliku propusnost).

Ah da ograničenje UTP-a na 100 M po segmentu. Do mene :(

> 2. U realnom zivotu, nasa mreza se spaja na Internet servis provider a ( BiHNET, HTEronet i sl) oni predstavljaju stranu koja diktira brzinu komunikacije na linku prema nasoj mrezi. DTE (Data terminal equipment) to je uredjaj koji predstavlja posljednju tacku nase mreze prema drugim mrezama.

> npr. Zakupi se linija od BiHNET a, oni nama donesu svoj modem (DCE uredjaj) koji spoje na telefonsku liniju. Nasa mreza zavrsava routerom (DTE uredjaj) i onda ta dva uredjaja povezemo DTE kablom / muskim serijskim kablom.

Da ... znam, imali smo u firmi prije uvođenja internet sa zakupljenom paricom. I na našoj strani je router bio neki Cisco uređaj sa serijskim kablom. Koji je bio "ko džavo" skup :)
Evo ga to je taj ... platili 1500 KM a na kraju prodali za 100 :) http://www.pik.ba/artikal/404698/cisco-router-800-series-model-805-sa-serijsk...

Međutim, u primjeru Case study postoji povezivanje između dva router-a. E tu se pominje DCE kabl. To mi nije jasno.

> 3. Izbor opreme zavisi od vas. Ono sto je bitno je da ako imate 30 racunara da morate imati dovoljno portova na switchu i patch panelu. Kolega ciji primjer sam postavio je izabrao CISCO kao vendora koji pokriva veliki procenat trzista mrezne opreme, ali to vas ne obavezuje da prisutupite rjesavanju problema na isti nacin. Usporedba opreme nije potrebna nego se vi prema specifikacijama jednostavno odlucite za dati vendor i model uredjaja. Sto se tice iskustva sa cisco opremom, slazem se da je ta oprema najskuplja, ali je jedna od jpouzdanijih, pogotovo kada je u pitanju mreza sa velikim opterecenjima. Na netu imate dosta benchmarkova opreme

Ma da slažem se. Ali za projektanta početnika bi bilo super napraviti neku retrospektivu vendora ... Što se tiče cijene i pouzdanosti - vazda bilo: "kol'ko para tol'ko muzike" ... Cisco nije bez razloga vendor No1 u ovoj oblasti.

> 4. Ovdje projektujemo LAN mrezu, ne morate razmisljati o problemima spajanja na internet. Kada birate Internet link morate znati:

- koje grupe korisnika postoje u mrezi
- koje aplikacije oni koriste
- da li svi trebaju pristupati Internetu
- da li je potrebna stalna konekcija ili on demand

> Ovdje ima jako puno parametara koji se uzimaju u obzir, a s druge strane imamo u sklopu predmeta KT, pravljenje simulacija u OPNET u pa cete tu obuhvatiti ovo sto ste sada pitali.

Da  ... malo sam zrak'no materijale sa KT-a ... i upravo mi je zapalo za oči ovo testiranje kapaciteta linka. Interesantno i korisno. U svakom slučaju, u pravu ste - u ovom case study-ju ovo pitanje je suvišno.

> 5.  U realnom zivotu kabliranje se izvodi nakon sto se uradi snimanje lokacije gdje ce biti instalirana mrezna infrasturkutura (npr stare zgrade imaju debljinu zidova do 80 cm, te je tada mozda moguce implementacija wirelles a ili sl.) Za nas primjer je ostavljeno vama na volju da definisete linkove, a hoce li to biti kroz pod ili zid zavisi od realne situacije o kojoj sada ne treba voditi racuna.

Ok.
 
> 6. Duzina kabla se moze odrediti jednostavnim sabiranjem ( kada govorimo o nasem malom primjeru ), a u pravu ste da postoji softver koji vam nakon ucrtanog kabliranja prikazu ukupnu duzinu. Ako ce vam to sta znaciti mozetu  datoj prostorij uzeti najveci segment i pomnoziti ga sa brojem hostova. Za nas primjer je da ovaj najveci segment ne predje 100 m odnosno (90 m horizontalnog kabliranja + 10 m od radne stanice do uticnice u zidu sa patch kablom u racku)

Ma da, razumijem u potpunosti. Mislio sam upravo na algoritme koje treba primjeniti. Ovdje ste mi rekli koji nivo preciznosti proračuna očekujete.

> Ovaj case study je nastojanje da kroz jednu "igricu" natjeramo sve vas da upotrebite stecena znanj u ovom semestru.

Naravno

Odmah sam dobio i dodatno pojašnjenje:

Re: Racunarske mreze, case study  Fri 04 Mar 2011 01:24:49 PM CET
From:     hernad@bring.out.ba
To:     Asistent RM
> ako govorimo o LAN mrezi, cesto se desi da su routeri povezani preko core switcheva ili rjedje izmedju routera

I meni je ovo bilo čudno  - direktna veza između dva routera, pa sam zato i pitao.

Dobro, sada ste me "nabildali" znanjem (barem se nadam) potrebnim da napravim Case Study kao projektant a ne kao "podžonant".
Što se tiče poziva, imaću u vidu.
Hvala još jednom na pomoći. Nadam se da će slijedeće javljanje biti sa obrazom - sa Case Study-jem :).
---
Ernad Husremović

----- Original Message -----
From: Asistent RM
To: "Ernad Husremovic" <hernad@bring.out.ba>
Sent: Friday, March 4, 2011 12:45:05 PM GMT +01:00 Amsterdam / Berlin / Bern / Rome / Stockholm / Vienna
Subject: RE: Racunarske mreze, case study

Postovani,
Uobicajeno je da se jedan router (ako imamo jedan ISP) spaja na WAN link, od tog routera definise se enteprise (poslovna) mreza. Tip kabla ... hm ... ovdje postoji mnogo opcija (ako govorimo o LAN mrezi, cesto se desi da su routeri povezani preko core switcheva ili rjedje izmedju routera), tip kabla zavisi i od tipa WAN tehnologije koja se koristi ( ISDN i ADSL – RJ 11 (telefonski) Zakupljena linija (serijsko kablo) i td.)  . Iskreno ima mnogo kombinacija u svakom sluacaju dostupan bandwidth dijele svi korisnici vase poslovne mreze. Ako nekada budete dolazili slobodno mi se obratite, da vam objasnim moguce scenarije.

Predmet KT adresira upravo WAN tehnologije, rouiting protokole i vjerujem da ce vam se „sve posloziti“ nakon sto odslusate i ljetni semestar.
 

Računarske mreže,  retrospektiva ranijih članaka

Interesantno mi je bilo pogledati moje ranije članke iz ovog predmeta:

1. Računarske mreže, nepismeno
2. Računarske mreže, nepismeno do boli
3. Računarske mreže, nedostaci
4. Računarske mreže, 1. parcijalni
5. Računarske mreže, priprema za ispit,  vozačko učenje
6. Računarske mreže, 2. parcijalni

U prva dva članka sam osuo "kuke i motike" na nastavne materijale ovog predmeta.

Međutim, i tada sam uočio da sam sadržaj materijala nije loš, nego postoji problem "nepismenosti". Napisao sam u (2):

Prije svega, sadržaj NISU nebuloze. Za razliku od drugih slučajeva antiznanja, ovdje (na svu sreću) nemamo nekoga ko lupeta o predmetnim temama.

U zadnjem članku(6) sam uočio da je Asistent iz RM-a jedan prijatan i susretljiv čovjek.

Sada tome mogu dodati dojam da dobro vlada materijom. Još kad bi neko "prečešljao" nastavne materijale i očistio ih od materijalnih grešaka, pa ovo bi bio skroz dobar predmet :) ... Hm da ne zaboravim - "vendor neutralnost" je takođe stavka koja je RM-u materijalima problematična.

Hej, spomijao sam te ...

Kada pišem o nekome, ja se najčešće obratim:

Hej spomijao sam te/Vas na tom i tom mjestu, pa red je da te/Vas o tome informišem ...

Međutim, to činim samo ako smatram da to moje obraćanje ima smisla - ako procjenjujem da je primalac takve poruke spreman pročitati ono što pišem(***).

Ukoliko fokus mog pisanja nije osoba nego stvari ili događaj, onda ne običavam informisati koji su se u tekstu pominjali. Konkretno kod pisanja o FIT-u, fokus je najčešće o nekom nastavnom predmetu. Bilo bi poprilično "ofirno" nakon takvih članak informisati ljude da su pomenuti.

Ne radi se tu o strahu od konflikta. Ja sa tim nemam problem - barem to svaki čitalac mog bloga može uočiti:).

Radi se o svrsi. Svrha mog pisanja nije svađa. Nego uočavanje i bilježenje stvari i događaja koji me okružuju i dotiču. Iznošenje stavova o tim stvarima i događajima. Zašto ? Zato što smatram da je to jedini način da se stvari koje ne valjaju promjene na bolje, a one koje su dobre - pa zašto i drugi ne bi znali da je neko ili nešto dobro i pozitivno.

Iz tog razloga ću link na ovaj post proslijediti asistentu RM-a: Zato jer mislim da ga je briga i da on želi svojim studentima najbolje.

Ako šta popravi - dobro i jest; ako ne - ja sam svoje pokušao. Ako koji moj bug u zapažanjima ili stavovima po pitanju njegovog predmeta uoči, i svojim komentarom ispravi(****) - ja ću nešto novo naučiti;  ako ne - nikom ništa.

Rezime

Zašto sam napisao ovaj članak ?

1. Zato što bi drugim kolegama moglo pomoći prilikom pripreme "Case Study"-ja iz računarskih mreža.
2. Zato što volim pisati o dobrim, pozitivnim stvarima. Mislim da je moja komunikacija sa asistentom iz RM-a jedna dobra, pozitivna strana FIT-a.
3. Iako se to na prvi pogled ne može uočiti, ali ja bih iskreno volio da u budućnosti FIT postane prvorazredni fakultet.

Pomislim često:

Narod ne voli muku, daj ba hernade piši nešto lijepo.

Eto narode moj, napisah i nešto lijepo ... Ali čekaj malo, da li je ovo narodu pozitivan i lijep tekst ? Pojma nemam.

Kako god bilo, meni jeste. Na kraju krajeva, ko "šljivi" narod !? Ne "šljive" ga oni koji su plaćeni za to, što bi se ja ovoliko sekir'o.

---

(*) Koliko mogu primjetiti ovaj plan zgrade koji je predmet seminarskog je "pokupljen" sa interneta, tako da ne bi trebalo biti problema da ovo objavim sa stanovišta autorskih prava. Ako to ipak postoji, recite mi da ovo uklonim.

(**) Zamijenio sam Ime i prezime sa "Asistent RM"

(***) Kada kažem "pročitati", mislim prije svega na "uključiti se", "udubiti se", "potruditi se" da razumiješ šta ti druga strana želi reći.

(****) Članak 100-ti blog post, pasus "hernadovi bug-ovi"