hernad

Uvod

Za Linux sam se zainteresovao tamo negdje 2000-te.

Ali, vratimo se prvo u '90-te ... Tačnije u '92.

U vrijeme kada sam počeo praviti konkretne aplikacije za korisnike(*), razmjena podataka se vršila putem disketa. Lokalna mreža (LAN) je u to vrijeme bila nepoznanica, barem je tako bilo u Bosni. Bilo je vrijeme DOS-a. Dok se u "bijelome" svijetu se dešavao internet bum(**), mi smo imalo bum u pravome smislu riječi - rat i granate :(

Prvu aplikaciju koju sam napravio bila je rađena u "Turbo Paskalu" sa "Turbo Vision" GUI interfejsom. Aplikacija je trebala pokriti evidenciju "Free shop"-a u zeničkom "RMK Prometu". E jest dobro izgledala :). Čak je imala i podršku za miša. A podaci aplikacije, nazovimo to "baza podataka", oni su prilikom pokretanja učitavani, a prije izlaska kompletno snimani. Ako su toku rada nestane struje, onda plači ....

Sjećam se tog prvog ugovor-a za izradu software-a. Visina ugovora, koliko se sjećam, 60 DM. Eeeee ... koliko se za te para  kahva moglo popiti. Da dobro ste čuli: U to vrijeme glavni parametar kod utvrđivanja moje programerske tarife bio je upravo taj: koliko se kahva može kupiti u "Tropic"-u (zenički kafić) za te pare.
 
Ubrzo nakon toga sam počeo raditi u Okružnom štabu TO Zenica u Press centru(***). Početkom 1993, odmah nakon osnivanja, počinjem raditi u Korpusu kao programer(****).

Ratne mreže

Rešad Mašić prvi donio "Lantastic" mrežni software za DOS i dvije mrežne kartice. Taj "Lantastic" me baš i nije dojmio - sve što je nudio bio je razmjena podataka između dva računara bez disketa.

Malo kasnije, "vezisti" su negdje zbavili tri-četiri 10 MB kartice i pravi mrežni software: Bio je to Novell Netware 3.xx. Uz sotver je došla gomila dokumentacije ... Listao sam je ... Ouuu ... čovječe. E to je već bilo nešto !
 

Poratne mreže

Nakon rata su počela nicati prva PC bazirana LAN rješenja.

Pred kraj rata počeo sam honorarno raditi u firmi "ATC Autotech" Zenica koja je prva počela raditi prodaju PC konfiguracija. Radeći za njih na montažu računara, koliko-toliko sam bio u kontaktu sa dešavanjima izvana.

U "Autotechu" sam radio kao "hardveraš", ali sam se već tada deklarisao kao "softveraš".

Prve mreže bile su Windows 3.11 peer-to-peer. Ubaci mrežne kartice, poveži računare BNC konektorima, podigni "Windows 3.11", podesi drajvere, definiši share-ove ... i opleti !

Ali nakon tog "opleti" bilo je hiljadu problema.

Ratne baze podataka

Od prvog dana su moj interes bile database aplikacije. Zato sam na umrežavanje uvijeK prije svega gledao kao na podlogu za te aplikacije.

Još u toku rata kolege iz "Ocean"-a(^), koji su bili u službi informatike 7. (travničkog) korpusa, pokazale su mi Oracle SQL bazu. Baza se "vrtila" na Unix-u. SQL, Oracle konzola, 386 laptopu sa 4 MB RAM-a ... sve to je izgledalo kao "science fiction".

Dobro se sjećam kako sam prokomentarisao:

Ma dobro to izgleda ali kome ću ja to postaviti !? Ja u korpusu imam još pola XT(^*) računara sa 128-256 KB RAM, a po jedinicama još i više ?!

Nastavio sam:

Sviđa se meni taj "vaš" Unix i Oracle baza, ali znate šta: DOS i Clipper su "Tito". To radi !

Tada se u stvari vodila priča o jedinstvenoj softverskoj platformi na nivou Armije. Sada kad se sjetim, sam sebi se nasmijem ...
Moj rezon nije bio blentav - doista je bilo nemoguće na postojećoj hadrverskoj infrastrukturu, ali sa druge strani Ocean-ovci (Šerif i Gerin) su nudili pravu stvar ... To ću nakon par godina i sam skontati ...

Kako god bilo, rad sam proveo "kliperajući"(^**) aplikacije za kadrovsku evidenciju u Korpusu (KORPS) i slubžbu finansija.

Softveranje, "klipper"-anje nakon rata

Nakon rata sam sa svojom "Clipper"-icom i DOS-om počeo raditi posao. I to je išlo dobro.

Clipper i mrežni rad

Međutim, svaki ozbiljan mrežni rad ovih aplikacija bio je noćna mora. Clipper aplikacije mrežni rad, ali u "file-server" režimu. U tom režimu svaki ispad mrežnog klijenta može oštetiti tabele kojima u tom trenutku aplikacija pristupa.

Prve mreže su bile "ludara" što se tiče tih ispada. To je svako malo iskakalo. Neko "poprijeko" pogleda na BNC konektor (tačku spajanja mreže) i on iskoči ... A onda kompletna mreža i aplikacija ko kruške u jesen "popadaju".

Networking, oprave

Te mreže su se vrtile na Windows-a 95-98 mašinama. Windows NT (3.x u to vrijeme) je rijetko korišten. Zbog problema konfiguracije i podrške hardware-u NT nije bio popularan.

Ono što je kod Windows-a bio za mene problem je to što su kod njega većina stvari bila "black-box". Svako podešenje i konfiguracija se svodila:

Šuti i nahrani paščad ...

A ja sam po prirodi pitalica. Zato sam tražio sistem koji će za moja pitanja biti otvoren. Tako sam došao do Linux-a. Čuo sam da je to nekakav otvoreni sistem koji ima odlično riješen networking zahvaljujući unix legacy-ju. Bio sam svjestan da o networking-u praktično ništa i ne znam. Podešavanje Windows mreže po sistemu: "Ne pitaj kako, ne pitaj zašto" nije bilo znanje.

Tako sam došao do prve instalacije Linux-a. To je bio Linux Mandrake(^***). Brat-bratu mi je trebalo mjesec dana da podesim mrežnu karticu na toj mašini sa instaliranim Mandrake-om. Bilo je to negdje oko 1998-2000-te godine.

Zašto mi je toliko trebalo za najosnovniju operaciju ? Loša hardverska podrška linux-a ? Ma jok.

Glavni faktori sporosti bili su:

• ja sam praktično sa upoznavanjem linux-a učio osnovne principe TCP/IP networking-a
• nedostatak dokumentacije

U to vrijeme nije postojao google search, možete li vjerovati :) ?! Internet veze su bile rijetkost. Ako je neko i imao vezu, "dial-up" konekcija se definitivno nije mogla koristiti za "skidanje" ozbiljne dokumentacije.

Kako su mi linux stvari postepeno počele "lijegati", interes za Linux-om je rastao. Bilo je jasno da je linux baš ono što mi treba za pravi networking mojih aplikacija ... Ali, da bi to proferceralo trebalo je još puno toga obezbijediti ...
 
SuSE Linux

Nakon Mandrake-a, došao sam do SuSE linux-a. Čuo sam kako on ima odličan konfiguracijski sistem (YaST) pa sam ga htio isprobati. SuSE 9.0 sam kupio od "Team Consulting"-a (^****). Originalni CD-ovi, originalna dokumentacija. Uvijek sam volio miris originala :)
"SuSE" je napravio vidan napredak u odnosu na "Mandrake". U stvari, nije to stvari napretka "SuSE"-a u odnosu na "Mandrake". Bio je to generalni napredak Linux-a. Taj napredak imao je pozitivne refleksije na svaku Linux distribuciju. "SuSE" 9.0 je već bio to poprilično ispoliran sistem. Mogao ga je podesiti i "non-geek" korisnik, kakav sam ja bio.

Prva konkretna Linux rješenja bili su Samba File server(^^) i Cyrus email(^^*). Email sistem smo sami hostirali. Obezbjedili smo stalnu internet vezu(^^**), podesili da naš server "žvaće" dolazne mail-ove, a Thunderbird koji je tada bio neka 0.9.x verzija,  je "kupio" poštu sa našeg linux email servera:

Vidi mama, imam mail, a ne trebam Microsoft Exchange ! 

Osim mog ushićenja, od toga baš i nije bilo pretjerane fajde :(. Microsoft Exchange je "koštao" 10 KM na pijaci ... koliko već je koštalo snimanje CD medija ...

Piraterija je bila kočnica komercijalizacije linux sistema.

Windows faza

Otprilike u isto vrijeme sa mojim Linux počecima pojavio se Windows 2000. To je bio dobar sistem. Microsoft je po prvi put napravio stvarno dobar operativni sistem !

To me je dosta pokolebalo. Linux jeste bio otvoren, Linux jeste bio slobodan ... Ali šta ?! To se u Bosni nije "pikalo"! Procijenio sam da sve te prednosti Linux-a ne mogu iskoristiti. A posao traži svoje. Firma treba napredovati ... Kao mala firma, moraš tražiti rješenja koja odgovaraju ograničenim resursima.

Iz tih razloga sam se u periodu 2002-2005 usmjerio na Windows i .NET tehnologiju.

Kupio sam developerski "MSDN Universal subscription", pokupovao preko interneta još niz alata koje sam koristio. Odlučio sam da barem moja firma neće biti korisnik piratskog software-a. Ta "ljubav" me je koštala cca 10 000 KM.

U Windows svijetu na početku sve izgleda super :). Međutim, kada počneš sklapati pravo rješenje, Microsoft takse te vrlo brzo dočekaju. Windows "Small business server" koji smo kupili za našu firmu (podrška za 5 korisnika) je stvarno dobro i jeftino rješenje. Atribut jeftino se preko noći izgubio prilikom prve nadogradnje. Kod prelaskasa 5->10 korisnika Microsoft te počne "uzimat' lopatom". Kako sam isključio pirateriju kao strategiju, troškovi licenci postali su bitna stavka pri nabavci i odabiru software-a.

U tom periodu smo ugovorili jedan, za nas krupan projekat, baziran na Windows .NET tehnologiji. Projekat je završio totalnim fjaskom. Ne, razlog nisu bili Windows-i.  Razlog je jednostavno bila nesposobnost i neznanje. Moje neznanje moje prije svega, a onda naravno i neznanje ostalih sudionika projekta. Nakon tog neuspjeha firma se našla u dubokoj krizi.

Linux faza II

Svaka kriza je tačka iza koje se logikom stvari dešavaju promjene. Ovakve ili onakve. Jedna od posljedica krize u koju smo mi zapali je bila ta da sam bio prisiljen "stati na loptu". Više od dva mjeseca sam bio na bolovanju. Prvih mjesec dana doslovno nisam dotakao računar. Nakon toga, sam počeo surfati po internetu i čitati IT novosti. Razmišljao sam šta i kako dalje. Čak mi je groz glavu prolazilo i to da se skroz okanim informatike ... Ali šta drugo raditi ?!

Ubrzo su te misli "minule", i ja sam se počeo vraćati u svoju IT svakodnevnicu.

Šta dalje ?
  
Iako je tehnologija u čitavoj priči o neuspjelom projektu bila sekundarna, ostala je asocijacija na Windows (.NET) = nespjeh. Prestao sam pričati priču kako je: 

Windows i Microsoft ipak najbolji za bizins, kako se sa Windows alatima ipak najbrže stvar može napraviti ...  Ma nije tačno !

svađao sam se sam sa sobom:

Nisu alati i tehnologije ti koji prave najbolje stvari. Ljudi su ti koji prave najbolje stvari ! Ako ne znaš, džaba ti svi alati i tehnologije svijeta ! Znanje je bitno !

Počeo sam analizirati do sada učinjeni:

Šta ja to znam ? Šta firma zna ? Gdje postoji najveći napredak ? Koji su konkretni rezultati koje je firma u posljednim godinama napravila ?

Sva ta pitanja su me vraćale na Linux. Što se programerskih alata tiče, postavio sam jedan jasan kriterij:

Šta god da uzmeš, to mora biti otvorena tehnologija ! Ne veži se za jednog vendora ! "Clipper", "FoxPro" su nekada bili najbolji alati za pravljene poslovnih aplikacija, Sad su to praktično mrtvi projekti. Samo zato što ga je tamo neki "CA Associates" ili "Microsoft" kupio i ugasio radi sopstvene poslovne politike. Zatvoreni programski jezik/alat može biti danas broj jedan,  a za 10 godina mrtva stvar. Investicija u tehnologiju radi politike nekog vendora može biti uzalud !

Nakon toga, moj fokus bile su isključivo otvorene tehnologije, opensource software, i naravno - Linux.

--
(*) konkretne u smislu da ih drugi koriste
(**) http://en.wikipedia.org/wiki/Dot-com_bubble
(***) TO - Teritorijalna odbrana, radio sam DTP (desktop publishing) - na pripremi novina TO-a
(****) 3. Korpus Armije RBiH u Zenici
(^) Ocean Travnik, http://www.ocean.ba/
(^*) http://en.wikipedia.org/wiki/IBM_Personal_Computer_XT
(^**) http://en.wikipedia.org/wiki/Clipper_%28programming_language%29
(^***) Mandrake je bila francuska distribucija koja se kasnije spojila sa brazilcima, pa je nastala Mandriva:  http://www.mandriva.com/en/
(^****) Team consulting Sarajevo. http://www.team.ba/
(^^) http://www.samba.org/
(^^*) http://www.columbia.edu/acis/email/cyrus/
(^^**) Što je naravno bila "žara" prava u cjenovnom smislu. 128 K/128 K je bilo nekih 380 KM/mjesec