Neprilagođeni informatičar

U proteklih mjesec i kusur dana sam uputio dosta upita po pitanju upoznavanja sa "knowhow ERP". 

Uglavnom sam kao odgovor dobio šutnju. U ono malo kontakata, pojavio se problem se privatnosti.

Sve takve reakcije završavale su se internim email prepiskama:

  • "Terorišeš javni prostor"
  • "Stavljaš moje riječi na blog bez dozvole" ..

Iako je mom obraćanju svima, pa i tim ljudima, svaka druga riječ bila "otvoreno", "otvorenost".

Ako sam ja u svom nastupu otišao u krajnost, te vršim teror nad javnim prostorom, koja je pozicija mojih kritičara ?

Ja mislim da oni teroriziraju privatni prostor i pojam "privatnog".

U posljednjoj diskusiji na ovu temu sam pored ostalog rekao:

Zar je uopšte potrebno navoditi da su pojedinačna mišljenja subjektivna ?

Put ka većem stepenu objektivnosti se može obezbjediti na različite načine.

Ja objektivnost tražim putem diskusija: slušanja tuđih mišljenja i iskustava, te iznošenja svojih.

Neki dan sam svog prijatelja Mileta pitao šta on misli po ovom pitanju.

Da li njemu smeta što ga pominjem ? Mile mi je odgovorio:

Ja često ne vidim bitnim da sve to navodiš. Ali sam skužio da ti na taj način radiš, i ok. Meni to ne smeta. Ja ti jedino ne volim prepiske po onim "fejsbucima". Tu se iznose svakave budaleštine.
Naši razgovori o logo-u mogli su se odvijati i u kafani, i to bi mogao neko čuti. Ne bih šaptao da razgovaram na tu temu. Zato mi ne smeta ni da se tako šta nađe na tvom blogu.

Pa je nastavio:

Ali imaj na umu jedno. Sada se ta zaštita privatnosti uveliko koristi. Moglo bi ti se desiti da te neko radi takvih stvari tuži. A to ti definitivno ne treba.

U daljnjem razgovoru smo "nadošli" da bi neki "disclaimer" na kraju mail-a mogao biti rješenje. Za razliku od uobičajenih:

"Ove informacije su tajna bla bla bla ..."

trebalo bi sročiti nešto kao: 

"bring.out" je otvorena firma, "knowhow ERP" otvoreni projekat. Mi komuniciramo putem blogosfere ... 

Ali kako sada formulisati da je dovoljno reći na početku ili kraja obraćanja sljedeće:

Želim da te i te informacije ostanu informacije privatne.

i mi ćemo se toga dosljedno držati.

Kako objasniti da mi istinski držimo do privatnosti i tuđih prava ?!

Objasniću na šta mislim pod tim u narednom poglavlju.

facebook, email => javni prostor

Kada sam objavio poziv za honorarni rad na "knowhow ERP" dobio sam par upita facebook-a. Ja sam uredno tu komunikaciju prebacivao na blog.

Zašto ? Pa zato što je to suština "knowhow ERP".  Ako vam predstavlja problem komunicirati u javnom prostoru, onda vi jednostavno niste kompatibilni sa "knowhow ERP".

Želim postebno istaći da su jedan kolega ponudio uvid u source code projekta na kome radi.

Moj odgovor je bio:

Ukoliko je source code koji pominješ zatvoreni software, ne mogu ga gledati.

Njegovim čitanjem bih mogao doći do neke ideje koju bih primjenio u našim OSS projektima, što nije dozvoljeno.

Za mene je ovakav stav najveći respekt tuđe privatnosti i tuđeg prava.

Komentarisanje tuđih stavova stručnim ili općim pitanjima ne smatram terorom, nego iznošenjem sopstvenih stavova.

Ono što bih u kafani rekao svom Miletu ili nekome trećem možete očekivati i na mom blogu.

Ali mi se nikada neće desiti sa namjerom iznosim tuđe interne detalje poslovanja ili određene komercijalne detalje koji podrazumjevano spadaju u domen poslovne tajne.

Teror javnog prostora

Za mene je spamiranje teror javnog prostora.

Za mene su loši udžbenici teror obrazovnog javnog prostora.

Za mene je javna kritika takvih pojava hairli posao.

Pravila komuniciranja u javnom prostoru

Koncept otvorenosti traži dodatne napore.

Na mnogim mjestima kolegama ukazujem:

Izmijeni ovaj dio, to nisu stvari koje trebaju biti na javnom projektu. Prebaci komunikaciju sa klijentom, email adrese na privatno područje. Tehničke operacije vodi na javnom, a komunikaciju sa klijentom na privatnom ticketu.

To, na prvi pogled gledajući, značajno otežava rad servisera i programera. Međutim, to razdvajanje ujedno i pomaže u preglednosti: tehnički dio operacija se razdvaja od općeg dijela:

  1. serviser podrške prima zahtjev i komunicira sa klijentom
  2. realizacija zahtjeva (programiranje, testiranje) je posebna aktivnost.

U konačnici, bring.out ima sistem u kome je ovo o čemu pričam jednostavno ostvarivo, tako da se puno i ne pitam dali ovo predstavlja problem. Kod nas ne predstavlja. Tačka.

Korist od ovakvog načina komuniciranja

"bring.out" u ovom trenutku nije velikog hajra vidjela od ovakvog načina rada.

Kod mnogih smo zasigurno stekli atribut "freak" firme sa kojom je najbolje nemati nikakvog posla.

Ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu da će se mnogi "google"-anjem okoristiti našim radom, a da zauzvrat neće dati ništa.

Koliko ovaj način rada drugima bio "blentav", svako ko je imalo upućen u problematiku može lahko uočiti su poslovi kao što je "Evidencija popusta na teret prodavca u fiskalnom sistemu" ozbiljni poslovi te da se na "knowhow ERP" ulaže energije i znanja.

Ubijeđen sam da je naš projekat hairli posao. Ubijeđen sam da on već sada ima posebnu javnu dimenziju.

Neprilagođeni informatičar

Za nadrealnu državnu administracije kažete da je to tako i tako mora biti.

Kažete da je hernad lud i agresivan.

Ako se moje dijete za par godina upita:

Zašto svi kažu da je moj babo lud !?

barem će na osnovu mog pisanja i djelovanja samostalno moći zaključiti šta je posrijedi.

A vi dragi moji ostanite uljudni i kulturni. Ostanite anonimni.

Neprilagođeni Bosanac je očigledno i neprilagođeni informatičar.

452 views and 4 responses

  • Nov 21 2011, 8:46 AM
    dragan responded:
    Pozdrav kolega,

    Ne znam zašto toliko petljanja sa tim popustom? Cijena robe prije slanja fiskalnom uređaju se uvijek može izmijeniti.
    Imam klijenta koji daje popust u maloprodaji i to mu softver evidentira na A4 fakturi (ako je izvlači), a na fiskalnom ide onako kako kupac plaća.
    Na kraju dana prodavac izvlači A4 Z-izvještaj iz softvera i na njemu je evidentiran sveukupni popust (sa PDV-om) dat tog dana. Na osnovu toga on upisuje to u trgovačku knjigu na stranu razduženja.
    I mislim da se popust ne smije iskazivati sa PDV-om. Makar su meni tako knjigovođe objasnili kad kad je uveden PDV.
    Doduše ja sam u RS-u pa je moguće da se entitetski propisi i razlikuju po tom pitanju.

  • Nov 21 2011, 12:12 PM
    Ernad Husremović responded:
    Dragane, malo si me zatekao jer

    http://redmine.bring.out.ba/issues/25187

    nije bila centralna tema ovog članka :)

    Svejedno odgovoriću ti.

    "Evidencija popusta na teret prodavca" je posebna zato što se radi o davanju popusta na proizvode sa zaštićenom cijenom.

    Konkretno takve su cigare.

    ako je cijena artikla bez popusta 100+17=117 KM, želimo odobriti 5 KM popust, za ove proizvode 5 KM ne ulazi u poreznu osnovicu*

    fiskalnom uređaju se šalje cijena sa PDV.

    Ako pošaljemo 112 KM fiskalni uređaj će pogrešno obračunati PDV za ove artikle.

    U poreznom smislu:

    100 KM se oporezuje sa 17%
    -5 KM se oporezuje sa 0%

    To fiskalni uređaj ne može "sažvakati".

    > Cijena robe prije slanja fiskalnom uređaju se uvijek može izmijeniti.

    to i nije sporno ovdje.

    > Na kraju dana prodavac izvlači A4 Z-izvještaj iz softvera i na njemu je evidentiran sveukupni popust (sa PDV-om) dat tog dana. Na osnovu toga on upisuje to u trgovačku knjigu na stranu razduženja.

    za ove artikle to ne može, radi gore navedenog.

    Prati ovaj primjer:
    http://redmine.bring.out.ba/issues/25187#note-6

    > Doduše ja sam u RS-u pa je moguće da se entitetski propisi i razlikuju po tom pitanju.

    Vi imate različite zakone za veleprodaju koliko znam.

    Kod vas se šalje cijena bez PDV fiskalnom uređaju, dok u FBiH isključivo cijena sa PDV i u maloprodaji i u veleprodaji.

    Nadam se da sam ti pojasnio problem koje se ovdje rješava.

  • Nov 21 2011, 2:42 PM
    dragan responded:
    Izvini što sam te zatekao. Tekst ti je dobar, a ja se uhvatio popusta. Otvorenost bi generalno trebala biti dobra stvar, ali kod nas ni to ne prolazi.

    Pogledao sam federalni pravilnik o izgledu računa i jasno mi je o čemu ste govorili na ticketima. Nemoguća misija. I kod nas su zeznuli stvar sa dvije decimale na cijeni bez PDV-a, ali ovo kod vas je nemoguće ispravno odraditi na cijeni sa PDV-om.
    Jedino vam preostaje koliko vidim da izbacite popust sa fiskalnog računa i pravite fiskalne sa stavkom "Stavke sa fakture xx*/yyy", a na A4 onako kako ste i do sada radili.

    Inače imaš jako dobar blog, pročitam kad god stignem. Pozdrav.

  • Nov 21 2011, 2:53 PM
    Ernad Husremović responded:
    Ma nemaš mi se šta izvinjavati.

    Nego nisam mogao skontati u prvom momentu o čemu govoriš.

    > Otvorenost bi generalno trebala biti dobra stvar, ali kod nas ni to ne prolazi.

    Čuj, učinimo da to prolazi. Ako ljudi shvate da je to put da se radi posao bolje, proći će.

    Popust smo morali izbaciti i to smo odmah uradili.

    Ali sada postoji pitanje kako evidentirati tu razliku.

    Mislim da je će se na kraju svesti na ono što sam na kraju rekao.

    Hvala ti na pohvali za blog. E, to već ima puno veze sa ovim člankom.

    To mi puno znači od kolege informatičara.

    Poz.