hernad

Dobio sam interesantan email:

Poštovani Ernade,

obraćam vam se u ime studentskog poslovnog tima, još nepoznatog imena, koji je trenutno prijavljen na natječaj studentskog poduzetništva. Misao vodilja našeg poslovnog plana je u doba legalizacije Microsoft OS-ova, ponuditi korisnicima alternativu u obliku instalacije open-source OS-a. Zanima nas, ako ste u mogućnosti, da nam napišete par rečenica o open-source tržištu u Bosni i Hercegovini, te vaša iskustva sa implementacijom instalacije fiskalnih kasa na Linux/Unix sisteme.

Evo mog odgovora:

Pozdrav,

vezano za Vašu ideju, naravno da je pozdravljam. Ukazao bih na sljedeće stvari:

> ponuditi korisnicima alternativu u obliku open-source OS-a

Poslovnim korisnicima korisnicima se ne može nuditi OS. Oni trebaju rješenje.

Siguran sam da je to i vama jasno, ali je bitno to u svakom obraćanju naglasiti.

Postoje alternativna *rješenja*.

Evo jednog potencijalno atraktivnog sistemskog rješenja baziranog na otvorenom software-u:

http://hernad.bring.out.ba/linuxkerberos-manje-para-amerikancima-vise-bo

Što se tiče fiskalnih sistema, ovo je ono što nam je naša, izvinite na izrazu, "usrana" država dala:

http://hernad.bring.out.ba/drzava-i-bosansko-hercegovacki-it

Međutim, vođeni sličnom idejom, mi smo uspjeli sve fiskalne sisteme koje imaju naši klijenti "pogurati" na linux-u.

To su modeli fiskalnih proizvođača kimtec/Tremol, kimtec/HCP, neosoft/FPrint.

Postoje naše bilješke o svemu tome http://redmine.bring.out.ba/search/index/ubuntu-b-out-ba?issues=1&q=fiskal

Pretpostavljam da ćete iz tih bilješki brzo uočiti da je bilo potrebno puno znoja i upornosti da se dođe do rješenja koje neće biti ovisno o jednom vendoru i jednom OS-i.

Svejedno, kada se taj cilj dosegne, otvaraju se mnoge opcije.

Naša poslovna politika je da kao otvoreni provajder dijelimo svoja postignuća sa javnosti. Tako su i glavni ciljevi tih naših aktivnosti public:

http://code.google.com/p/knowhow-erp-fmk/downloads/list

Nadam se da ćete i vi u razvoju vaše poslovne ideje biti vođeni istom logikom.

Smatram da  "open source", u zemljama trećeg svijeta kakava je naša, predstavlja mogućnost napretka, građenja sopstvenog znanja i kompetencija.

Stoga i poslovni model koji želite ponuditi treba snažno reflektirati potencijal sopstvene proizvodnje naspram kupovine tuđeg znanja.

Open source software jeste po pitanju licenci primamljive cijene: 0 :).

Ali, ako se klijentu ne može ponuditi rješenje koje je će obavljati posao, onda je i 1 KM za takvo rješenje previše.

Sve ovo govorim zato što se u javnosti "open source" veže za "džaba", "volonterizam", "tu nema para". To je pogrešan pristup.

Open source software tehnološki gledano nije jeftinije nego drugačije, bez granica. Jedina granica su sposobnosti i ideje razvojnih inžinjera.

Primjer: "fljas" install

Daću vam jedan primjer:

Kod pripreme ubuntu desktopa za krajnjeg korisnika, uočio sam da je pogrebno značajno vrijeme da se kvalitetno podesi operativni sistem. Pored toga, čitav taj proces je uveliko ovisan o stručnosti servisera.

Kod većeg broja instalacija, ta stavka odnosi veliko vrijeme, što naravno u posljedici utiče na cijene prema kranjim korisnicima.

Nakon par dana, došli smo do inicijalnog rješenja (bazirano FAI projektu) koje za manje od (3) tri minute instalira potpuno konfiguraisan OS na prazan računar(*).

Takav posao je do sada trajao nekih 2-3 sahata.

Poenta je u tome da mi je otvorenost omogućila da dođem do rješenja koje je po pitanju instalacije i konfiguracije "za 5 kopalja" bolje od "all mighty" Windows OS-a.

Znači *bolje*, ne samo *jeftinije*.

Za kraj

Nisam siguran da sam vam dao odgovor koji ste tražili, ali evo neka to bude moje prvo javljanje.

Za sva dodatna pitanja sam vam na raspolaganju.

Pozdrav,
----
Ernad 

(*) Neke bilješke o tome postoje, istina za većinu nerazumljive :) http://redmine.bring.out.ba/issues/27618

Open source tržište ? Ma bjaaaži ...

U tom predhodnom mailu mladim kolegama nisam odgovorio na jedno bitno pitanje:

Zanima nas, ako ste u mogućnosti, da nam napišete par rečenica o open-source tržištu u Bosni i Hercegovini

Odgovor je jednostavan. Open source tržište ne postoji.

Razlog - i razlog je jednostavan: krije se u naslovu ovog članka.