Seminarski Komunikacijske tehnologije, anglizmi, neakademski riječnik

Seminarski iz KT-a sam korigovao u par navrata. Stil pisanja nije bio adekvatan za seminarski rad.

"Tutorial" stil pisanja nije dobar. Konstrukcije tipa: "Kockice se napokon slažu ..." i slično takođe ne ide.

Ovo je forma rada koja je prihvaćena:

seminarski.pdf View this file

Prilikom podnošenja ove zadnje verzije asistentu sam napisao dodatne napomene:

1) potrudio sam se da sve preostale kako-zašto konstrukcije izbacim ili preformulišem.

2) Strane pojmove sam sveo na minimum. Ostavio sam samo one za koje bosanski jezik po mom znanju nema nikakve smislene prevode ili su toliko odomaćeni da bi njihovo prevođenje čitaocu stvorilo nejasnoće(*). Takvi su npr:
- bandwidth
- uplink

Međutim, ako još nešto ima za ispraviti da bi se dobila odgovarajuća forma - način izlaganja, tu sam.

(*) Uzevši u obzir da je primarna ciljna grupa ovakvog materijala IT profesionalac.

Asistent mi je odgovorio da je rad prihvaćen, uz sljedeći komentar:

Rad je prihvacen, i samo dodatne informacije bandwidth = propusnost, uplink je uvijek link prema necemu (najcesce ISP) te se moze malo preformulisati i dobiti nasu terminologiju. Ovo ce vam trebati kako budete dalje studirali jer ce vam prof. insistirati da terminologija bude sa sto manje stranih izraza.

Sve ranije primjedbe asistante sam bez pogovora napravio. Bio sam 100% poslušni student :). Rekao sam sebi: "Nemoj 'talasati', uradi što ti se kaže i tačka !" .

Međutim, ovaj posljednji komentar me je bezpovratno "okinuo". Odgovorio sam:

Razumio bih kada neko kaže "propusnost linka", "propusnost internet konekcije". Ali bih kada to pročitam napravio u glavi translaciju: "Misli se na bandwidth".


Bandwidth spada u izraze koje sam u predhodnom malu komentarisao: "... toliko odomaćeni da bi njihovo prevođenje čitaocu stvorilo nejasnoće(*)"

A što se tiče "upload", tu bi baš bilo interesantno pokušati sa nekim prevodom. Ja sam u fusnotu (ah opet ja i anglizmi) stavio pojašnjenje:

"upload link – podaci koji idu iz lokalne mreže ka internetu"

evo sada čitam pa mi se opet ne sviđa. Ako neko NE ZNA šta je upload, ni nakon mog pojašnjenja to neće znati. Ažuriraću svoj dokument pa ću staviti:

"upload link - link za podatke čije je izvorište lokalna mreža a destinacija javna mreža, uobičajeno internet."

Zato sam stanovišta: "Upload" je upload. Kako što je "hardware" - hardware, "software" - software.

Upload spada u kategoriju izraza koji sam u predhodnom mailu prokomentarisao: "... one za koje bosanski jezik po mom znanju nema nikakve smislene prevode".

Naš najveći internet provajder koristi isti termin http://www.bhtelecom.ba/po_adsl_brzina.html.

Kolega, iskreno podržavam da se u ovakvim radovima insistira na kvalitetu pisanog izražavanja i komunikacije.

Međutim, ovo na šta ukazujete interesantnije više pripada katedri bosanskog jezika nego li komunikacijskim tehnologijama.

Forma koju sam u prvoj - tutorial verziji koristio imala je cilj prije svega da pokaže moj nivo razumjevanja materije, a ne da uči druge.

Da je kojim slučajem postojao sličan nastavni materijal na ovu temu, onda bi takva forma bila suvišna. Međutim, u nedostatku takvih resursa sam bio prisiljen samostalno usvajati materiju, odnosno "povezivati kockice" kako sam to napisao.  To je stvar koja je veoma bitna.

S obzirom da je to KAKO sam razumio, DA LI sam dobro razumio materiju od suštinske važnosti ocjenu mog stepena znanja, ja sam to i naveo.  Pored toga, mislim da će to i drugim studentima koji su u sličnoj poziciji kao ja (DL-ovcima) biti od pomoći. Ovakvi tutoriali im mogu pomoći da manje vremena troše na razumjevanje OPNET-a a više na analizu i interpretaciju rezultata mjerenja.

Forma seminarskog na kojoj ste Vi insistirali nije pogrešna. Dapače. Međutim, ona za pretpostavku ima da pisac rada vlada materijom. To nije slučaj sa studentom.  Student je u procesu učenje i razumjevanja.

I sam sam svakodnevno u situaciji da na svom poslu kontrolišem i učim druge ljude. U situacijama kada sam ja "mentor",  razumjevanje postupaka mog "studenta", pogrešnih ili ispravnih,  je od suštinske važnosti da se taj proces učenja na najbolji način realizuje. Zato sam završio sa u prvoj varijanti napravio tutorial formu. Ona je prije svega bila poziv mom mentoru da mi odgovori na pitanje: "Kolega, da li sam razumio obrađenu materiju ?"

Zato mi je žao što su sve daljnje aktivnosti po pitanju seminarskog bile u domenu forme i načina izražavanja a ne na tragu odgovora na ovo pitanje.


Što se tiče mog načina izražavanja, svjestan sam da je on neobičan po tome što koristim konstukcije koje se koriste u  usmenoj, svakodnevnoj komunikaciji. Moj fokus prilikom pisanja je prije svega nastojanje da ono što želim reći čitalac razumije. Mišljenja sam da konstrukcije "kockice se slažu", "usko grlo" ne otežavaju razumjevanje.
Zato sam ih koristio. Međutim, vjerovatno su one neprikladne akademskoj komunikaciji pa ću se potruditi da ih tom prilikom ne koristim.

Svakako će mi biti draže da me moji mentori zapamte kao: "Ernad, ah to je onaj stari student što piše k'o jalijaš(*)", nego kao "Ernad, to je onaj što pojma nema, ali se nešto 'kofrči' i lupeta k'o Maksim po diviziji".

Izvinite unaprijed što sam opet pribjegao meni svojstvenom načinu komunikacije. Ponovo, to je sa namjerom da me čitalac što bolje razumije.


(*) Mi u Zenici kažemo ovako za one koji govore jezikom ulice, ne znam da li se to drugdje razumije

Kasnije sam pitao svoju ženu, šta ona misli o ovome. Ona se slaže sa svojim kolegom:

Mislim da ti je covjek s pravom zamjerio stil pisanja jer nije tvoje samo da ovladas materijom nego da to znas napisati u akademskom stilu. Bit skolovanja je i ucenje razlicitih stilova komunikacije. Na akademskom nivou kompetencije u jezičkoj pismenosti se upravo razvijaju najviše u području akademske komunikacije koja ima svoj jezik i stil izvještavanja.
Meni moj student starije godine da je predao nesto takvo ne bi mogao nista popravljati nego bi odmah dobio 0%.
Dzenana

Zašto sam napisao tutorial ?

Prilikom pisanja sam bio svjestan da moj riječnik nije akademski. Pisanje sam usmjerio na objašnjavanje šta sam uradio, kako sam razumio materiju koju sam obradio.

Zašto je to bio moj fokus ?

Zato što nešto slično nisam imao u nastavnim materijalima. Mislim da bi morali postojati kvalitetni nastavni materijali odnosno reference na tekve materijale kod zadavanja ovakvih zadataka.

Ako takvi materijali ne postoje, najviše energije tokom izrade rada se troši na pripremne radnje - u ovom slučaju na razumjevanje OPNET aplikacije. Tako je barem u mom slučaju bilo.

Više od 2/3 od ukupnog vremena utrošenog na izradu seminarskog rada sam utrošio na pripremu.  Tek manje od 1/3 tog vremena bavio sam se samom temom seminarskog - mjerenjima i analzom.

Zato je prvobitna - "tutorial" najbolje prikazala ono što sam radio.

Bez obzira što mi je akademska zajednica jednoglasno dala 0 bodova, meni se moj prvobitni rad i dalje puno više sviđa od finalnog. Razlog je jednostavan: u njemu se po meni nalazi više korisnog sadržaja.

 

1237 views and 0 responses